More se čuva i na njegovim obalama. No, ono što smo učinili našem primorju u civilizovanom društvu se smatra grijehom protiv prirode i čovjeka.
Jedan od primjera je priobalje oko Sv. Stefana koje po inerciji mnogi nazivaju ”najekskluzivnijim dijelom Crnogorskog primorja”. Osim što je njegova nekadašnja vizuelna jedinstvenost narušena divljom gradnjom, ona za posljedicu ima i konkretne štetne posljedice po ekologiju mora: godinama se, naime, na lijevoj svetostefanskoj plaži izlivaju fekalije, jer ekipe vodovoda tehnički ne mogu da na kanalizacioni sistem prikopčaju četiri višespratne zgrade.
Prema riječima mještana, te zgrade imaju septičke jame na samoj plaži koje se tokom noći prazne ispuštanjem fekalija u more. Njihovi pozivi inspekcijama, medjutim, nikada nisu rezultirali kaznama za takve prekršioce, a u gradskom Vodovodu kažu da je dugoročno rješenje moguće postići jedino izgradnjom staze lungo mare.
Ova crna ekološka tačka na Budvanskoj rivijeri nije od juče – posljedica je neplanske izgradnje tokom poslednje decenije, kada je do pjene od mora izgradjeno dvadesetak višespratnica, koje u najvećem procentu nisu priključene na kanalizacionu mrežu. Svetostefansko naselje Šumet tako je jedno od navećih divljih gradilišta koje još uvijek čeka urbanističko “uklapanje”, što je u našim uslovima uvijek do sada rezultiralo samo legalizacijom stanja na terenu.
Ni primjer Sv.Stefana ili afere Zavala, kao ni mnoge druge slike nepopravljive devastacije duž Budvanske rivijere, nisu nam dovoljan nauk – u avgustu je usvojen Detaljni urbanistički plan Budva Centar kojim se predvidja izgradnja višespratnica uz samo more, pa će i legendarna plaža Mogren, nekada poznata po pješčanim uvalama u zelenoj oazi, dobiti u svom neposrednom zaledju betonske kutije za stanovanje.

Zaista nevjerovatno. Nemam rijeci, da li su nasi graditelji svjesni koliko ljudi zeli jednostavno da uziva u prirodi i da se odmori od betonskih kutija i koliko strance, a sve vise po mom misljenju i nase ljude, privlace tradicionalna gradnja, kuhinja i sve ostalo. Koliko sam upoznata na tom potezu se nalazi veliki broj manastira i crkava a toga nigdje u ponudi.
Da pomenemo i neimarske aktivnosti u Rafailovicima zbog kojih mnogi, koji su godinama odmarali na ovom dijelu, vise ne dolaze.
Ako ovako nastavimo, vise necemo imati sta da ponudimo, a o cistom moru da i ne govorimo.
Na zalost, jedino dobro sto urbanisticka slika danasnje Budve moze da poruci ostalim gradovima u Crnoj Gori je: “ne ovako!”.
Jedino su ljudi sposobni da od nečeg lijepog stvore ruglo, i to sve radi prokletog novca.