Samo par kilometara od centra Podgorice nalazi se najznačajniji arheološki lokalitet u Crnoj Gori. No, umjesto da je ogradjena, zaštićena i turistički promovisana, Duklja danas svjedoči o našem ignorantskom odnosu prema kulturno-istorijskoj baštini.

Arhitektura rimske Duklje (Doclea) datuju se krajem I vijeka nove ere. U vrijeme dinastije Flavijevaca i cara Vespazijana Duklja dobija status municipia, i tako postaje jedan od najznačajnijih gradova u jugoistočnom dijelu rimske provincije Dalmacije. Pominju je i antički istoričari: Plinije govori o ilirskom plemenu Docleata, dok Ptolomej navodi Duklju kao grad u unutrašnjosti zemlje. Arheološki nalazi upućuju da bi krstoobrazna crkva (IX vijek) mogla biti crkva Sv.Marije koja se pominje u Ljetopisu Popa Dukljanina. Kralj Svetopelek je sahranjen u srkvi Svete Marije u Duklji („sepultum est in ecclesia sanctae Mariae…in civitate Dioclitiana“) koja se u Ljetopisu pominje kao krunidbena crkva dukljanskih kraljeva (izvor: mr Mitra Cerović).

Prva arheološka istraživanja Duklje sproveo je francuski konzul Prik de Sent Meri 1879. No, sedamdeset godina kasnije, preko Duklje se gradi oko 500 metara pruge Nikšić-Podgorica kojom su uništeni vrijedni arheološki ostaci, a „dekorativna kamena plastika je ugradjivana u nasip za šine“ (izvor: arh Predrag Malbaša). Danas Željeznica ima obavezu da do 2017. godine sa lokaliteta Duklje izmjesti trase pruge. Do tada, izračunajmo: Budvu je ovog ljeta posjetilo 500,000 turista; ako bi samo 10% njih imalo priliku da za ulaznicu od 1 EUR izletički obidje Duklju, to bi značilo da bi se za njenu zaštitu i promociju moglo zaraditi 50,000 EUR. Samo za tri mjeseca i samo od turista u Budvi.