Dok u svijetu gradnja golf terena obezbjedjuje biodiverzitet, zaštitu okoline i nova staništa, u Crnoj Gori su takve namjere samo u Budvi koštale nestanka oko 130 hektara drvenaste mlječike, rijetke mediteranske biljke zahvaljujući kojoj je brdo Spas prije četrdesetak godina upisano u spomenik prirode.

Ubrzanom prodajom crnogorske zemlje poslednjih godina, javljale su se i ideje o izgradnji golf terena, ali je za sada je sve ostalo samo na zamislima.
Medju onima koji kažu da bi se golf tradicija mogla obnoviti na ovim prostorima je američki arhitekta Michael Hurdzan, koji projektuje terene s akcentom na ekološku dimenziju.

“Treba znati da su od 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka golf tereni postali primjeri brige za životnu okolinu. Golf omogućava očuvanje biodiverziteta jer je riječ o velikim otvorenim prostorima koji mogu biti habitat za divlje životinje, ako su odgovarajuće projektovani, izgradjeni i održavani. Tu možemo njegovati ili naseliti vrste kojima je taj predio prirodno stanište, možemo se osloboditi invazivnog rastinja, tako da golf tereni mogu predstavljati veoma zaštićeno prirodno okruženje”.

Hurdzan je obišao lokacije na crnogorskom jugu koje se pominju kao potencijalni prostori za izgradnju golf terena.

“Dobra lokacija je ona pored aerodroma Tivat, to je dobar komad zemlje po razumnoj cijeni. A vidio sam i neke brdovite lokacije, poput one na brdu Spas iznad Budve, koja je suviše strma za golf teren”. No, bez obzira na slične ocjene, Spas je spreman za izgradnju, vidjećemo da li golf terena, kako se najavljuje, ili stanova za tržiste, kako se špekuliše.

Veći dio brda danas je u vlasništvu počasnog belgijskog konzula Žan Luk Dumortijea, a raniji vlasnici, koji medjusobno vode sudski spor zbog te prodaje, iz medija su saznali da je Spas upisan u Centralni registar zaštićenih područja.

Od 1968. godine, 130 hektara Spasa ima status spomenika prirode kao prirodno stanište rijetke mediteranske biljke Euphorbia dendroides (drvenaste mlječike). Danas, medjutim, mlječika je sa Spasa gotovo nestala usljed gradjevinskih radova i požara koji je raskrčio brdo pred dolazak bagera.