Iako crnogorski jedriličari, posebno u juniorskoj selekciji, osvajaju regate u medjunarodnoj konkurenciji, dobijaju malo medijskog prostora i podrške javnosti. “Jedrenje je skup sport, medijski nije dobro propraćen pa nema ni velikih sponzora. Mislim da je generalni problem kod nas što se ovdje prate, forsiraju i sponzorišu samo sportovi koji mogu imati brzu dobit”, kaže Robert Farkaš iz Crnogorskog jedriličarskog saveza.

Za razliku od Budve, Bara i Ulcinja, gdje gotovo da nema jedriličarskih društava, Bokelji uspijevaju da očuvaju tradiciju jedrenja kroz svojih šest klubova – “Jugole Grakalić” i Herceg Novog, jaht klub “Herceg Novi” koji se bazira na krstaškom jedrenju, “Jovo Dabović” iz Baošića, “Delfin” iz Tivta, klub katamarana “Trio Belan” iz Tivta i jedriličarski klub “Lahor” iz Kotora. Četiri od ovih šest klubova temelje se na olimpijskom jedrenju – klasama laser i rade sa djecom, stvarajući buduće jedriličare. Jedan od njihovih trenera je Ilko Klakor iz tivatskog jedriličarskog kluba Delfin.

„Imamo talente koji bi mogli biti budući šampioni i postižemo vrhunske rezultate. Igor Les je na primjer bio peti na Euro cup-u pretprošle godine, što je bio izvanredan rezultat jer je prestigao svjetskog i evropskog prvaka, i neke olimpijce. Prošle godine nije imao sreće jer su mu dva puta pucali jarboli. U Splitu je medjutim osvojio šesto mjesto na takmičenju Olimpic Week gdje je učestvovalo 22 zemlje. U klasi optimist smo osvojili državno prvenstvo Makedonije i treće mjesto na regati Jugoistočne Evrope“.

A da bi se postizali vrhunski rezultati, u jedrenje treba uložiti ne samo puno ljubavi i znanja, već i novca. Jedrilica za najmladje u klasi optimist košta više od 3,000 EUR, a klasa laser je još skuplja-jedan brod košta više od 7,000 EUR, dok u godišnja takmičenja treba uložiti još oko 30,000 kako bi se osvajale medjunarodne regate i odgojili šampioni koji moraju imati dobru kondiciju, vještinu, znanje o aerodinamici, geografiji, moraju poznavati more i kurente, ružu vjetrova.

Da bi se razvijalo jedriličarstvo, uz takmičare i trenere treba obrazovati i znalce medju sudijama. Uz pomoć kolega iz Hrvatske, jedne od nekoliko najboljih jedriličarskih zemalja na svijetu, crnogorske sudije će se u februaru obučavati u Herceg Novom. „Sudija mora da postavi regatno polje, da zna sva jedriličarska pravila kako na vodi tako van vode, mora znati voditi regatu. Osim sudija regatu prate i presuditelji na vodi koji u brzim čamcima nadgledaju što se dešava na samom regatnom polju, znači to je jedan složen i veoma kompleksan posao“, kaže Farkaš. I dok se sa državnih instanci o Crnoj Gori često govori kao o nautičkoj destinaciji, kao da se zaboravlja domaća tradicija jedrenja; a ona se ne može sačuvati samo entuzijazmom pojedinaca koji znaju da jedrenje nije samo sport već djelić mediteranske baštine i nasljedja slavnih jedara Boke poput onih kojima je svijet oplovio Ivo Visin. Pročitajte više o njegovom Putovanju oko svijeta .