Kampanja ima nekoliko nivoa, a jedan od segmenata će biti usmjeren na monitoring odnosa javnih preduzeća prema potrošnje struje. Fokus grupu čine Opština Budva, Mediteranski sportski centar, Pogrebno preduzeće, Morsko dobro, Mediteran reklame,Crvena komuna,Spomen dom Reževići, Muzeji, galerija, biblioteka, Grad teatar, Vodovod, RTV Budva, Komunalno preduzeće, Budva holding d.o.o., Parking servis, TO Budva, Akademija znanja, Sportsko-rekreativan centar. Ustanove i preduzeća koja čine fokus grupu biće mjesečno informisani o toku i rezultatima kampanje, novostima i zanimljivostima u oblasti energetske efikasnosti, primjerima i kampanjama na nacionalnom nivou, kao i standardima u ovoj oblasti na evropskom nivou.

A što je energetska efikasnost?

To je, najjednostavnije rečeno, zbir mjera za smanjenu potrošnju energije potrebne za održavanje postignute stope proizvodnje ili odredjene funkcije (grijanja, hlađenja, osvjetljenja, raznih proizvodnja, pogona vozila itd). Energetska efikasnost podrazumijeva i štednju energije ali uz očuvanje savremenih uslova rada i življenja, koja u krajnjem rezultira novčanom uštedom.

Primjer su štedne sijalice kojima se u Crnoj Gori godišnje može uštedjeti 4 miliona EUR. To su podaci Sektora za energetsku efikasnost koji je izračunao: ako sijalicu od od 100 W zamijenite onom od 20, pri dnevnom korišćenju sijalice od osam sati, može se uštedjeti 20 EUR po domaćinstvu. Na nivou države, ušteda bi iznosila 350,000 EUR mjesečno.

Ukoliko želite da se uključite u ovu kampanju javite nam se na montenegreen@gmail.com

II faza projekta u fokusu ima plastiku, za koju će se u cijelom gradu postaviti 20 kontejnera i 50 korpi za prikupljanje plastične ambalaže. Komunalno preduzeće će pokloniti budvanskim ugostiteljima, hotelijerima ali i domaćinstvima nekoliko hiljada plastičnih kesa za selekciju PET ambalaže, a direktor Djordje Medin očekuje da će se do kraja godine sakupiti oko 500 tona ovog otpada, i od toga prihodovati oko 30,000 EUR.

Koordinator kampanje Savo Martinović naglašava da osim ekoloških efekata, ova akcija ima i značajan ekonomski rezultat koji se ogleda ne samo u prodaji selektovane plastike za reciklažu već i činjenici da će se znatno smanjiti troškovi za deponovanje gradskog otpada. Takodje, edukativna i promotivna kampanja selektiranja i recikliranja otpada uključiće nekoliko akcija u vrtićima i školama, izradu promotivnih flajera, postavljanje bilborda i medijske prezentacije na RTV Budva.

Podsjetimo, I faza ovog projekta je tokom prošle godine rezultirala izgradnjom prvog reciklažnog dvorišta u Budvi, postavljanjem 50 kontejnera za papir, kao i akcijama sakupljanja papira u budvanskim i petrovačkim školama.

Iako Njemci godišnji odmor najrađe provode u inostranstvu, Schwarzwald je svojom hiking and biking ponudom, ali i hotelskim spa programima, uspio postati omiljena destinacija na tromeđi Francuske, Švajcarske i Njemačke sa oko 20 miliona noćenja. Tu brojku generira 18 zaposlenih u nacionalnoj turističkoj organizaciji, dok je u parku prirode zaposleno samo troje ljudi. Efikasnost postižu uvezivanjem turizma, poljoprivrede i biznisa, jer osim švarcvaldske torte, šunke i zidnog sata sa kukavicom, Njemci svoje brendove upotpunjuju domaćim proizvodima kojima stimulišu koncept seoskih gazdinstava. Posjetili smo jedno takvo koje se bavi proizvodnjom domaće hrane, a do kojeg vodi „staza rakije“. Na tom putu posjetioci probaju proizvode seoskih destilerija u kojima možete kupiti i domaće vino, ljekovito bilje, ali i praline sa domaćim likerima.

Uz poticaj razvoju sela i uvezivanja sa poljoprivredom, turizam je naslonjen i na vinske puteve kroz Baden-Baden, treću po veličini vinsku oblast u Njemačkoj koja ima najviše sunčanih sati. I u pripremi vina se ništa ne prepušta slučaju pa se vrenje podstiče jednom vrstom kvasca, dok je obilazak vinskih podruma obogaćen i kulturnim programima koji privlače turiste dubljeg džepa. A kad podjete u posjetu vinarima, znajte da ne vole dvije stvari: da kucate po drvenim vinskim bačvama i da postavljate pitanje koliko je starost vina presudna za njegov kvalitet. Jer, naši domaćini poručuju:„Nikad ne čuvajte vino – pijte ga!“.

Schwarzwald nije divlja ljepota, nema dramatičnost crnogorskog pejzaža, ali je svoju prepoznatljivost oblikovao na njegovanoj prirodi, očuvanoj seoskoj arhitekturi i održivom razvoju: iako ovdje mnogi žive od sječe šuma, za svako oboreno stablo zasadjuje se nova mladica. Kakav je odnos Njemaca prema okolini govori i njihova zbunjenost kada smo zapitali ko održava čistoću hiljade kilometara pješačkih i biciklističkih staza; njima, naime, tako nešto nije potrebno, jer je otpatke ili smeće teško naći i u urbanim oblastima, a kamoli u prirodi…

Božo Zgradić posebno voli model guca, Navar 795, od 7 m, koji ima svoju kabinu, kupatilo, dva ležaja, motor od 125 konja, potrošnju od 8 l,  i  maksimalnu brzinu od 20 milja. Ovakav brod se proizvede za dva mjeseca, a košta oko 60,000 EUR.

Najveći broj naših ljudi koji znaju da cijene ovakvu brodicu najčešće nema novca da je i priušti, pa su najčešći naručioci Rusi i Englezi, kaže Zgradić. Iako su drveni brodovi dio kulturnog blaga svake zemlje, teško odolijevaju savremenoj graditeljskoj tehnologiji. Zato je drvenih barki sve manje i u Boki.

“Trudimo se da očuvamo tu bokešku tradiciju, ali nove tehnologije gutaju sve pred sobom. Danas je plastika nezamjenljiva. Iako bih ja više volio da radimo drvene brodove, jednostavno nemate klijente za takvo što, jer drvenom brodu treba mnogo više novca i vremena za održavanje”, kaže Zgradić, koji za svoju dušu vozi drvenu barku korčulanku, sa ručnim paljenjem na kurblu i malim latinskim jedrom.

Za ljubitelje starih barki evo nekoliko fotografija Ljuba Paskovića, koje su snimljene ispred Mua, spremne za feštu Bokeljska noć. Fotografije su objavljene na sajtu Drvene barke , na kojem možete naći još puno zanimljivosti u slici i riječi o drvenim barkama.

Flajer je pripremljen na engleskom jeziku i namijenjen je inostranim turistima kojima će biti dostupan na turističkim berzama i posredstvom turističkih agencija. Naš cilj je da turiste koji žele aktivno provesti svoj odmor ponukamo da se obrate turističkim agencijama koje organizuju pjeaščke ture, čime bi se obogatila vanpansionska turistička ponuda na Budvanskoj rivijeri.

Zanimljivo je da od većeg dijela predstavnika turističke privrede kojoj smo se obratili u pripremi ovog projekta – od Turističke organizacije do agencija i hotelijera – samo su dvije turističke agencije prepoznale suštinu inicijative, pa su projekat donirale ADRIA DMC i agencija Gulliver.

U institucijama za energetsku efikasnost podsjećaju da je energija koja svakodnevno sa sunca padne na zemlju oko 14.000 puta veća od cjelokupne potrošnje čovječanstva. U mediteranskim oblastima, solarni sistemi mogu obezbijediti potrebe za toplom vodom i u znatnoj mjeri za grijanjem, a hoteli ili javne ustanove mogu instalirati sisteme ne samo za sanitarnu toplu vodu ili zagrijavanje prostora, već i za proizvodnju električne energije iz solarne.

Ono bez čega nije moguće govoriti o korišćenju solarne energije je i osavrenjena gradnja koja racionalizuje potrošnju energije kroz niskoenergetske, pasivne i nulte objekte. Na primjer, niskoenergetska kuća (termički dobro izolovana, sa podnim ili zidnim grijanjem i solarnim kolektorima) može u potpunosti obezbjediti toplotu neophodnu za grijanje svog prostora i vode.

U publikaciji Savremeni izraz tradicionalnih kuća u Crnoj Gori, arh. Nebojša Adžić podsjeća da se korišćenjem sunčeve energije u kućama potrošnja može smanjiti za 70 – 90%. Za grijanje klasično gradjenih objekata (bez posebne izolacije) u Crnoj Gori danas se troši 200 – 260 kWh/m2 godišnje. Ako bi se primijenio evropski prosjek ugradnje izolacije, ostvarila bi se uštede i do 100%, napominje Adžić. „Kako energetska potrošnja za grijanje i kondicioniranje vazduha predstavlja najznačajniji dio energetske potrošnje u zgradama, članice EU su propisale količine toplote koje se po m2 stambene površine smiju potrošiti za grijanje, a iznose 80 – 120 kWh/m2 godišnje, sa tendencijom smanjenja do 60 kWh/m2 godišnje.

Medju svojim ciljevima do 2020. godine EU je propisala povećanje energetske efikasnosti i smanjenje potrošnje energije za namanje 20%, kao i povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% ukupne potrošnje primarne energije. Da nije riječ samo o procentima na papiru, dokazuje primjer bavarskog sela Wildpoldsried koje proizvodi 321% više energije nego što mu je potrebno.

Ovo nije postignuto preko noći – projekat se razvija od 1997. i danas je devet javnih objekata opremljeno solarnim panelima, kao i 190 seoskih kuća. Izgradjeno je četiri peradjivača biogasa i instalirano sedam vjetrenjača. Sa manje od 3,000 stanovnika, Wildpoldsried na ovaj način generira zaradu od oko 4 miliona EUR godišnje.

Naša aktivistkinja Marina Grgurević organizovala je prezentaciju kampanje za srednjoškolce koji izučavaju biodiverzitet kao izborni predmet. Osim o ljudskim djelatnostima i uticajima štetnim po biodiverzitet mora, promjenama koje izazivaju invazivni organizmi poput Caulerpa racemosa, ove buduće čuvare mora upoznali smo sa pojmom Natura2000 i propisima koje će Crna Gora morati ispoštovati (posebno u dijelu zaštite Jadrana) tokom njegove primjene.

Naše mlade sagovornike zanimalo je što će donijeti pilot projekat prvog zaštićenog marinskog područja kod Katiča (Petrovac), te što konkretno pojedinac može učiniti u zaštiti biodiverziteta.

Ima i zainteresovanih za radionicu “Zaštićena područja u moru, biodiverzitet i ronjenje” koju će u Petrovcu uskoro organizovati kotorska NVO Nautilus, inače članica elektronske mreže projekta SOS – Save Our Sea.

Podsjećamo na našu šestomjesečnu aktivnost:
Pripremili smo i realizovali šest emisija o biodiverzitetu, zaštiti Jadrana i našem projektu u svim gradovima Crnogorskog primorja. Radio Budva, Radio Bar, Radio Ulcinj, Radio Jadran (H.Novi), Skala radio (Kotor) i Dux radio (Tivat) su prepoznali važnost ove kampanje i dali nam podršku kroz ustupanje svog medijskog prostora u trajanju od 20 do 120 minuta. U tim terminima gostovali su predstavnici struke, profesori, učenici, ribari, ronioci, jedriličari, nvo aktivisti.

Održane su tri edukativne prezentacije medju najmladjom populacijom – podmlatkom najuspješnijih jedriličarskih klubova u Boki Kotorskoj i srednjoškolcima koji u Budvi izučavaju biodiverzitet kao izborni predmet. Bili smo i dio zvaničnog programa omladinskog prvenstva Crne Gore u jedrenju, koje je okupilo osim najboljih domaćih, i najjbolje mlade jedriličare iz regiona.

Štampan je flajer sa najnovijim lokacijama Caulerpa racemosa koje je evidentirao Institut za biologiju mora iz Kotora, a koji je učesnicima kampanje dao osnovne smjernice o štetnosti te invazivne alge i načinima prevencije.

Oformili smo internet mrežu institucija, klubova, organizacija i pojedinaca s ciljem razmjene informacija koja neće prestati sa završetkom ovog projekta.

Podsjećamo na neke od segmenata  kampanje

Sajam ekologije

Budva

Tivat

Bar

Projekat je realizovan u okviru regionalnog projekta

Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu

]]> http://www.montenegreen.com/featured-articles/zavrsetak-kampanje/feed/ 0 http://www.montenegreen.com/featured-articles/devastacija-perazica-dola/ http://www.montenegreen.com/featured-articles/devastacija-perazica-dola/#comments Fri, 09 Sep 2011 10:00:31 +0000 Jasna http://www.montenegreen.com/?p=3669 Mještani i vikendaši Perazića dola potpisivali su tokom avgusta peticiju za zaštitu i očuvanje zdrave životne sredine u toj uvali. Do prije desetak godina, kada je počela intenzivna divlja gradnja, Perazića do je bio medju najljepšim mjestima na Budvanskoj rivijeri. Danas je primjer devastacije koja se odvijala godinama naočigled svih.

Najnovijom peticijom mještani žele apelovati da državni organi obezbijede zdravu životnu sredinu i spriječe dalje devastiranje uvale. Njaveći krivci za to su, prema mišljenju mještana, investitori apartmanskog naselja Bankada i hotela As, zbog kojih se fekalije direktno izlivaju u more. Time se krši zakon o obaveznom prečišćavanju otpadnih voda, a prije gradnje nije izvršena ni procjena uticaja na životnu sredinu.

Podsjetimo, hotel As je prodat 2003. godine, i od tada traje agonija izgradnje gigantskog objekta na pjenu od mora, koja je potpuno obustavljena poslednjih nekoliko godina. I umjesto da se zbog kršenja rokova raskine ugovor sa investitorom, Vlada ih je iz godine u godinu produžavala sa novim obećanjima. U medjuvremenu, geografija i podmorje priobalnog dijela uvale u potpunosti su izmijenjeni, tvrde potpisnici peticije:

“Plaže su zatrpane stijenama i građevinskim otpadom, komadima betona sa zarđalom armaturom i đubretom koje su građevinari bacali u more. Kao pripremu za ljetnju sezonu 2011. zakupac Velike plaže je bio prinuđen da iznese više od 100 kamiona šuta i kamenja i donese isto toliko pijeska. Mala plaža, nekada posuta sitnim šljunkom i pijeskom, sada više ne postoji u takvom obliku! Tokom rekonstrukcije hotela As uništen je sistem za prečišćavanje otpadnih voda 60 kuća postojećeg naselja, a novi nije napravljen. Fekalije iz naselja sada otiču u more preko potoka, koji je jedini ’prečišćivač’, pa se slivaju na plažu”. Ovim se ne ugrožava samo ambijent i ljepota kamenih kuća koje su gradjene šezdesetih godina prošlog vijeka, već i zdravlje svih koji se kupaju na plažama u Perazića dolu.

Mještani zahtijevaju da investitor hotela As obezbijedi sistem za prečišćavanje otpadnih voda i reguliše odliv daleko od obale i kupališta, a u cilju trajne zaštite prirode u uvali ograniči gradnja tako da dozvoljena maksimalna spratnost bude najviše tri etaže (suteren, prizemlje i sprat).

Plovilo dugačko 30 m je najvjerovatnije prevozilo vino iz Albanije u Francusku, jer je Ilirija, čiji je dio bila i današnja Albanija, bila veliki snabdijevač vina zapadnog Mediterana. Pronadjene amfore su očuvane, ali ne i njihovo vino jer su čepovi posuda uništeni. Arheolozi procjenjuju da je riječ o jednoj od deset najinteresantnijih olupina do sada pronadjenih u Mediteranu.

Mediji podsjećaju da je početkom godine arhološko istraživanje na Kritu otkrilo i nova saznanja o plovidbi Mediteranom. Na sjevernom dijelu Krita kod Plakiasa, otkriveno je paleolitsko oruđe staro 130.000 godina, što pobija dosadašnj procjene da su ljudi nastanili Kipar, grčka ostrva i Sardiniju prije 12.000 godina.

Ovo novo otkriće preispitaće dosadašnje teorije o tome na koje su načine ljudi u prošlosti putovali Mediteranom je je Krit star više od pet miliona godina, pa istraživači zaključuju da su tvorci paleolitskog oruđa stigli na to područje brodom. Nalazi pokazuju da su naši preci imali bolja pomorska tehnološka znanja i vještine nego što se dosada mislilo. (izvori: AP/HRT)

A kako su se sticale pomorske vještine na našem dijelu Jadrana proteklih vjekova pročitajte u knjizi Plovidba kapetana Iva Visina oko svijeta.

Pročitajte i o istraživanjima u crnogorskom dijelu Jadrana proteklih godina, o petogodišnjem američko-crnogorskom istraživačkom projektu istraživanja podmorja u Boki Kotorskoj i na Maljeviku, lokalitetu kod Bara.

Foto: RPM Nautical F/Pomorski muzej

U klasi Optimist najbolji je bio Balša Dojkić iz JK Delfin, dok je u klasi Laser Standard najbrži Milivoje Dukić iz hercegnovskog JK Jugole Grakalić, koji se priprema za Olimpijadu i obećava da će ispuniti normu. Dukić će se naredna tri mjeseca pripremati za Svjetsko prvenstvo u Australiji, koje vodi u kvalifikacije za Olimpijske igre.

Jedno od prvih mjesta osvojila je i ekipa iz Hrvatske, a njen vodja Roko Mustra očekuje da će i nekoliko mladih jedriličara iz Splita takodje ostvariti olimpijsku normu i plasirati se za najveće svjetske regate. Predsjednik JK Delfin Tivat Jovo Radonjić, koji je bio domaćin ovog prvenstva, zadovoljan je što je plan od osam planiranih jedrenja ostvaren i već za oktobar najavljuje organizaciju nove regate u tivatskom zalivu.

Osim što su odlični organizatori i sjajni domaćini, tivatski Delfini su i meštri od teće.

Treba reći i da se tradicija ovog mediteranskog, olimpijskog i ekološkog sporta održava u Crnoj Gori isključivo zahvaljujući entuzijazmu zaljubljenika u jedrenje. Podrška kako novčana tako i druge vrste najčešće izostaje, pa su mnogi klubovi na ivici egzistencije i nemaju mogućnosti da svoje jedriličare pošalju na medjunarodna takmičenja. Istvremeno, troše se desetine hiljada eura na “invazivne” sportove, kao što je na primjer kuglanje.

O tome kakav odnos imamo prema mediteranskoj tradiciji koju čuva jedrenje, a koje je -naglasimo- i ekološki sport, govori odnos medija prema ovakvim takmičenjima: jedna televizija je, na primjer, umjesto slike jedara u Boki (koja je i ekskluzivna turistička promocija u jeku sezone) u svojoj informativnoj emisiji objavila da je u Tivtu “povodom jedne regate” ali nas je umjesto o ovim sjajnim mladim sportistima izvijestila o “nezvaničnim saznanjima” dje je i s kim je izvjesni lik iz najnovije sapunske trakavice. O regati, jedrenju i jedriličarima ni riječi, ni kadra.