NOVI PLAN, ISTA PRAKSA

Ministarstvo održivog razvoja i turizma najavilo je reviziju Strateškog plana za upravljanje otpadom do 2030.godine. Pet godina od kada je usvojen postojeći Strateški plan 2005. godine, u Crnoj Gori postoji samo jedna regionalna deponija-ona u Podgorici. “Imamo problema u selektivnom prikupljanju otpada i u načinu organizovanja javno komunalnih preduzeća i njihove opremljenosti”, kazao je pomoćnik ministra zadužen za komunalne poslove Siniša Stanković.

Svaki stanovnik Crne Gore godišnje “proizvede” 330 kg otpada, i to bez uračunatog turističkog otpada. Očekuje se da će do 2020. godine u Crnoj Gori biti oko 420 kg komunalnog otpada po stanovniku. Standard EU je da se reciklira najmanje 50% komunalnog i 30% građevinskog otpada. Prema evropskim propisima za trećinu treba smanjiti količinu biološki razgradljivog otpada. Ono što EU generalno preporučuje u tretmanu otpada je izgradnja reciklažnih centara, tri regionalne deponije i selekcija optada. Crna Gora još nije ispunila nijednu od tih preporuka.

KO JE NADLEŽAN?

26.juna je na tivatskoj plaži Opatovo zabilježeno zagadjenje naftnom mrljom. Zakupac plaže je bespomoćno pokušao da alarmira ndležne, ali većina isnpekcija nije odgovarala na pozive, a oni koje je dobio tvrdili su da “nije u njihovoj nadležnosti”, objavio je Dux Radio. “Iz Lučke kapetanije mi je saopšteno kada uhvatim počionica koji ispušta nedozvoljene supstance u more da tek onda mogu reagovati”, kazao je tom radiju zakupac plaže. Evo nekoliko fotografija zagadjenja koje je zabiljezio reporter Dux radija.

MEDVJEDICA U JADRANU

Istraživači hrvatskog Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora zabilježili sredozemnu medvjedicu kod Cresa. Kako prenose mediji, životinja je najvjerojatnije odrasla ženka dužine oko 2.30 m, a analizom fotografija utvrđeno je da je riječ o životinji koja je prošle godine opažena i u području rta Kamenjak. Medvjedica je bez straha prilazila plovilu, a snimljena je podvodnom kamerom i kako odmara na dnu špilje zatvorenih očiju. Da bi udahnula, u razmaku od nekoliko minuta izlazila je na površinu, pa se vraćala u špilju da nastavi „san“.
Sredozemna medvjedica je jedna od najugroženijih vrsta morskih sisara, a broj preživjelih predstavnika ove vrste procjenjuje se na 500-600 jedinki koje uglavnom žive na sjeveroistočnom Mediteranu (Grčka, Turska, Kipar) i sjeveroistočnom Atlantiku (Cap Blanc uz obale zapadne Afrike i Mauritanije, i arhipelag Madeire).   foto: Plavi svijet

KREDIT ZA SOLARNE KOLEKTORE

Primjenom energetske efikasnosti Crna Gora može godišnje uštedjeti 120 miliona EUR, poručeno je sa konferencije o energetskoj efikasnosti u Budvi.

Iako je Zakon o energetskoj efikasnosti stupio na snagu 1. maja ove godine, pitanje je kako će se sprovesti, jer se u Crnoj Gori ne  zna ni podatak koliko je zgrada u vlasništvu opština, a ne koliko one troše energije. Takodje, iz UNDP-a je ocijenjeno da se sa pet ljudi u Ministarstvu ekonomije i samo 200 hiljada EUR budžeta za ove namjene ne može napredovati ka energetskoj efikasnosti.

Iz Ministarstva najavljuju da će od 1. jula početi dodjela kredita crnogorskim domaćinstvima za kupovinu solarnih kolektora – riječ je o beskamatnim kreditima za nabavku kolektora, uz pomoć Vlade i  donacije UNEP-a u vrijednosti od milion EUR.

CARSKA IGLICA

O promjeni biodiverziteta mora govori i nesvakidašnji junski ulov na Budvanskoj rivijeri. Ribar Miko Boljević ulovio je izuzetno rijetku vrstu ribe “carsku iglicu” kod ostrva Sv. Nikola, na dubini od oko 5 m. Riječ je o ribljoj vrsti koja živi u vodama Atlantika, ali je poslednjih godina zabilježena i u zapadnom Mediteranu, oko Maroka. U Institutu biologije mora u Kotoru kažu da je riba dugačka 1,08 m, teška 1,5 kg. Boljević kaže da je takodje na istoj lokaciji ulovio ribu iste vrste 2007. godine, ali je tada nije donio u kotorski Institut za biologiju mora.(foto: Skala radio)

KATIČ-ZAŠTIĆENA ZONA

Oblast oko hridi Katič kod Petrovca proglašen je za prvi marinski pilot projekat zaštićenog područja na moru u Crnoj Gori. Projekat je ostvaren kroz dvogodišnju saradnju državnih i naučnih institucija Crne Gore i Ministarstva za zaštitu životne sredine Italije. Područje zaštićenog područja u moru Katič ima površinu od 2,315 hektara i unutar njega se nalazi i Petrovac, tri Emerald područja i 5 plaža koje imaju status Spomenika prirode.

Ovo područje poslužiće kao pilot primjer za razvoj marinskih zaštićenih područja i na drugim lokacijama na Crnogorskom primorju, kako predvidja Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro. Glavni ciljevi prvog marinskog pilot projekta se odnose na monitoring morskih staništa i zajednica, zaštitu podvodnih livada Posidonia Oceanica, promovisanje naučnih istraživanja, održivog korišćenja bioloških resursa i podizanje svesti o životnoj sredini.

ARHUS CENTAR

Agencija za zaštitu životne sredine otvorila je Arhus centar koji će gradjanima pružati informacije iz oblasti zaštite životne sredine, podsticati učešće javnosti u donošenju odluka i pružati pravnu zaštitu iz te oblasti. Centar će okupljati nevladin sektor i donosioce odluka kako bi zajedno djelovali u cilju zaštite životne sredine. Kroz poštovanje Arhus konvencije države dokazuju da imaju kapacitet upravljanja svojim prirodnim resursima, da umiju omogućiti održivi razvoj i iskoristiti energetske i ekološke potencijale, poručeno je sa konferencije povodom otvaranja Arhus centra. Prostorije centra u Podgorici građani će moći da koriste za organizaciju sastanaka i seminara iz oblasti životne sredine, uvid u zakone i propise, besplatne pravne konsultacije, stručnu literaturu, kao i mogućnost širenja informacija preko intereneta.

INICIJATIVA MEC VALDANOS

U očekivanju novog tendera za uvalu Valdanos, javnosti je predstavljena ideja grupe gradjana o njegovoj valorizaciji pod nazivom Medjunarodni ekološki centar Valdanos (MEC).

Prema riječima Mustafe Canka iz Ulcinja, jednog od idejnih tvoraca, na taj način bi se zaštitio i valorizovao prirodni unikat od 3,5 miliona kvadrata sa oko 18 hiljada maslina, prosječne starosti oko 800 godina. Projekat predlaže proglašenje Valdanosa parkom prirode, njegovo uvštavanje u mrežu Natura2000, razvoj obnovljivih izvora energije na ovom području i osnivanje preduzeća za upravljanje centrom. MEC bi bio samoodrživ jer bi se finansirao od turističkih taksi, lokalne i državne podrške, koncesija i donacija. Nakon revitalizacije maslinjaka za što je potrebno oko pet godina, njegovi vlasnici su spremni da deset odsto prihoda izdvajaju za rad Centra. Zagovornici inicijative smatraju da bi ona uspješno povezala ekološke standarde sa ekonomskim razvojem čitavog područja ne samo kroz revitalizaciju maslinjaka već i ekološkog turizma u čijem segmentu bi po sistemu „Discover and admire“ (otkrij i divi se), uvala postala izletnički centar za goste cijelog Crnogorskog primorja. (foto:M.Canka)

MARE NOSTRUM

Na ulazu u Boko-kotorski zaliv uskoro će biti postavljena okeanografska bova, zahvaljujući saradnji Instituta za biologiju mora iz Kotora i Nacionalnog instituta za biologiju mora iz Pirana (Slovenija). Opremljena elektronskim uređajima, služiće za dobijanje fizičkih, bioloških i hemijskih parametara mora, koji će se automatski putem preko GPRS sistema prebacivati u bazu podataka Instituta. Time će se dobijeni parametri uvezati sa evropskim bazama o moru i služiće za proučavanja Jadrana, klimatskih promjena i meteorološko-okeanografskih prognoza.

AKTIVNO KORISTIMO PASIVNU ENERGIJU

Crna Gora mora do 2020. godine smanjiti potrošnju energije, emisiju ugljen dioksida, ali i dostići toliki procenat i u obnovljivim izvorima energije, što su evropski standardi – poručili su učesnici seminara o pasivnoj kući na Arhitektnonskom fakultetu. Pasivna kuća je naziv za novi standard gradnje koji podrazumijeva prijatnu temperaturu u domovima tokom cijele godine i to bez dodatnog sistema grijanja ili hlađenja. Prva pasivna kuća sagrađena je u Njemačkoj 1991. godine i od tada označava kuću u kojoj se po metru kvadratnom utroši manje od 1,5 litra loživog ulja ili 1,5 m plina. Pasivnu kuću ne treba miješati sa niskoenergetskom kućom jer ova druga troši maximalno 7 litara loživog ulja, ili 7 m plina po m stambene površine godišnje. Kako je gradnja pasivne kuće u Evropi skuplja za oko deset odsto stručnjaci kažu da bi u našim uslovima tu različu za početak trebala sunvencionirati država podsticajnim mjerama za energetsku efikasnost.

GODINA ŠUMA

UN su proglasile 2011. Međunarodnom godinom šuma, koju će Uprava za šume Crne Gore obilježiti pošumljavanjem 550 hektara prostora i sadjenjem 2 miliona sadnica smrče, bijelog i crnog bora. Privatnim vlasnicima šuma, nevladinim organizacijama i školama će se besplatno podijeliti 500.000 sadnica.
Šume pokrivaju 54% Crne Gore, po čijem bogatstvu je naša zemlja u vrhu evropske liste, iza Slovenije, Švedske i Finske. Trećina domaćeg šumskog bogatstva je u privatnom vlasništvu, a trećina je koncesiono dodijeljena.

Nekoliko zanimljivih brojki o crnogorskim šumama: Ukupna površina šuma u Crnoj Gori je 743.609 ha. Četinara je 40,1%, lišćara 59%. Stepen šumovitosti je 0,9 ha po stanovniku.

PETICIJA ZA VALDANOS

Ulcinjske NVO su pokrenule peticiju za zaštitu Valdanosa kojom se od Vlade traži poništenje zakupa jer tvrde da je “odabrana firma gubitaš koji ne ispunjava tenderske uslove”.

U peticiji se naglašava da se Valdanos sa površinom od 3,4 miliona kvadrata izdaje u zakup po 18 centi po kvadratu, što godišnje iznosi oko 660,000 EUR. “Samo zbog neubiranja maslina i njihove prerade, bivši vlasnici godišnje gube bar tri puta više, ali i država zbog manjih budžetskih prihoda”, tvrde ulcinjske nvo.

”Zahtijevamo da se Valdanos, kao jedinstven pejzažni ambijent sa Mendrom i Mavrijanom, zaštiti i ostane park prirode, izletište i kupalište za sve građane Crne Gore i naše goste. Takođe, neophodno je hitno pristupiti revitalizaciji i obnovi tog najpoznatijeg maslinjaka na Crnogorskom primorju” – piše u peticiji koja se potpisuje na internet stranici www.valdanos.me

Valdanos je 1968. godine proglašen za spomenik prirode, a maslinjak od 18,000 stabala je zaštićen Zakonom o maslinarstvu. Prosječna starost stabala je 800 godina. Ulcinjani podsjećaju da je poslednje tri decenije devastirano preko dvije trećine maslinjaka, a da se i dalje vode sporovi o vraćanju ranije oduzete imovine u toj uvali.

CETINJE, BAR, DUKLJA, BIOGRADSKA GORA

UNESCO je na Tentativnoj listi Crne Gore prihvatio istorijsko jezgro Cetinja, Stari grad Bar, Duklju i Nacionalni park Biogradska gora.

Riječ je o listi potencijalnih dobara koja se smatraju pogodnim za upis na Listu svjetske baštine UNESCO zbog njihove izuzetne univerzalne vrijednosti, a koje država namjerava da nominuje kao svjetsku baštinu narednih godina.

Ovo je prva Tentativna lista koju je UNESCO prihvatio nakon obnove crnogorske nezavisnosti, a Ministarstvo kulture, koje već radi na izradi Nominacionog dosijea, očekuje da će Istorijsko jezgro Cetinja biti prvo dobro sa ove tentativne liste koje će se naći pod UNESCO zaštitom. Pogledajte detalje na našem linku.

EKO RIZICI U BOKI

27.000 kubika grita, skladištenog u Bijeloj, tebalo bi uskoro biti izvezeno u jednu od zemalja-potpisnica Bazelske konvencije. Riječ je o opasnom otpadu od remonta brodova koji sadrži oksidirane metale i farbe, i zbog kojeg je Bijela decenijama bila crna ekološka tačka u Boki Kotorskoj.
Mediji prenose navode iz Jadranskog brodogradilišta kojima se tvrdi da je u toku pakovanje grita, te da će se nakon njegovog izvoza steći uslovi da se oformi remont za mega jahte.
Podsjetimo da su ljetos samo u marini Porto Montenegro u Tivtu zabilježena tri ekološka incidenta – ispuštanje veće količine dizela u more i pranje plovila nedozvoljenim sredstvima. Tada su iz Lučke kapetanije potvrdili da “Porto Montenegro” ne posjeduje adekvatnu opremu za hitne intervencije i sprječavanje zagađenja. Takodje, objavljeno je da prema evidenciji kotorske Kapetanije nijedno plovilo iz Luke Kotor, Risan i Zelenika nije predalo zauljane i fekalne vode tokom ljetnjih mjeseci.

KAZNA ZA UZURPACIJU DRAGIŠNICE

Opštinski sud na Žabljaku donio je presudu po tužbi NP Durmitor kojom je koncesionar d.o.o. Trudbenik iz Mojkovca dužan da plati 30,000 EUR odštete zbog prekomjerne sječe i nelegalne izgradnje puta kroz NP Durmitor. Vlasnik firme-koncesionara Vuksan Radonjić je osudjen na godinu dana zatvora.

Podsjetimo, Odbor za odbranu Dragišnice, Zavod za zaštitu prirode i NVO Green Home tražili su ukidanje koncesije za eksploataciju šume u kompleksu Dragišnica-Komarnica, tvrdeći da se koncesija nije mogla ni izdati jer je Prostornim planom predvijeno da se Dragišnica zajedno sa kanjonom Nevido priključi NP-u Durmitor. Koncesiju je izdala Uprava za šume.

Šuma Dragišnica je područje od specijalnog interesa za očuvanje EMERALD mreže u Crnoj Gori (lokacija 19. rijeka Komarnica), sa zaštićenim dijelom šume (nacionalni park Durmitor, Svjetska prirodna bastina, EMERALD lokacija 23.) koji čini biodiverzitetsku cjelinu sa dijelom koji se eksploatiše.

REGIONALNI PARKOVI

Acioni plan Nacionalne strategije biodiverziteta Crne Gore planira do 2015. osnivanje dva regionalna parka prirode Bioč-Maglić-Volujak i Komovi, kao i prvog zaštićenog područja u crnogorskom dijelu Jadrana.

Za sada Crna Gora ima dva lokaliteta Svjetske baštine, pet nacionalnih parkova i jedan MAB (“Čovjek i biosfera”) rezervat.

Regionalnim parkovima će upravljati opštine, a stvoriće se preduslovi i za zaštitu ugroženih vrsta flore i faune, te rijetkih staništa i područja mreže Natura 2000. Strategijom biodiverziteta se promoviše i razvoj turizma zasnovanog na aktivnostima u prirodi kao što su posmatranje ptica, fotosafari, vožnja bicikla, hiking i rafting.

Biodiverzitet je bitan preduslov za zaštitu prirode i opstanak živog svijeta na Zemlji, a njegov disbalans smanjuje rezerve hrane, mogućnosti za turizam, šumske i medicinske resurse… Svjetska statistika tvrdi da svakoj četvrtoj vrsti sisara na Zemlji prijeti istrebljenje, dok je pred izumiranjem i 50 odsto biljaka.

PRIJETNJA JADRANSKOM EKOSISTEMU

Invazija opasne alge Caulerpe racemose zahvatila je oko 90 staništa duž istočnog Jadrana, a naučnici upozoravaju da čim prekrije 10 kvadrata podmorja – ovu štetnu algu je nemoguće uništiti.

Dr. Ante Žuljević sa splitskog Instituta za oceanografiju upozorava da gusta naselja Racemose potpuno prerastaju sve autohtone nepokretne životinjske organizme i alge. “Ispod alge se povećava potrošnje kisjeonika, što je smrtonosno za većinu organizama, pa se bioraznovrsnost morskog dna drastično mijenja”, kaže dr. Žuveljić. Slobodna Dalmacija podsjeća da se alga Caulerpa racemosa počela ubrzano širiti Sredozemljem i Kanarskim ostrvima početkom devedesetih godina, a prvo nalazište u Hrvatskoj je zabilježeno 2000. godine na Paklenim otocima. Racemosa nastanjuje sve tipove morskog dna, a gusta naselja razvijaju se do 60 metara ispod površine i šire se morskim strujama.

Iako je logično da se ova invazivna alga u crnogorskom Jadranu odomaćila u isto vrijeme kada i na hrvatskom primorju, do sada nema zvaničnih nalaza o njenoj rasprostranjenosti, osim da su njena staništa nadjena kod budvanskog Školja i na ulazu u Bokokotorski zaliv – u uvalama Mirište, Žanjice i Veslo. ( foto: scat )

PAMET U GLAVU, PLAN NA POPRAVNI

NVO Green Home i Svjetski fond za prirodu (World Wide Fund for Nature – WWF)
pokrenuli su kampanju pod nazivom PAMET U GLAVU, PLAN NA POPRAVNI! kojom se želi skrenuti pažnja javnosti i pozovu na ogovornost donosioci odluka uz upozorenje da se ne smije dozvoliti gradnja četiri hidrocentrale na Morači po Planu koji je radjen prije 40 godina.

Ne sporeći potrebu korišćenja hidropotencijala tamo gdje je to moguće, ovaj plan potpisnici peticije ocjenjuju kao prevazidjen i ekonomski štetan po interese gradjana i države, te apeluju na njegovu izmjenu.

“Ukoliko se potopi kanjon Morače i kanjoni obližnjih rijeka, štetu će pretrpjeti i najveće jezero na Balkanskom poluostrvu – Skadarsko jezero, koje je izuzetno bogato ribom i nadaleko čuveno močvarno stanište rijetkih ptica. Crna Gora ima energetski deficit, ali gubici struje na elektro mreži su izuzetno veliki, pa bi se smanjivanjem gubitaka već znatno umanjila potreba za uvozom ili proizvodnjom struje. I još jedno važno pitanje – što ako se proizvodnja u KAP-u zaustavi? Hoće li nam i tada nedostajati struja? Ne, u tom slučaju ćemo je imati sasvim dovoljno, čak i za izvoz”, neki su od citata iz peticije koju možete u cjelosti pročitati na adresi http://www.petitiononline.com/MORACA/petition.html

PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Kreditnim zaduženjem od 58 miliona EUR Opština Budva ulazi u najveći infrastrukturni projekat u Crnoj Gori – izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda od Buljarice do Jaza. Time bi Budva postala prva primorska opština koja će riješiti gorući problem tretmana otpadnih voda. Postrojenja će graditi njemačka kompanija WTE Wasertehnik iz Esena, koja će gazdovati postrojenjima u narednih trideset godina. Izgradnja se planira u četiri faze i biće završena 2020. godine, kada će imati ukupne kapacitete prečišćavanja otpadnih voda za 220.000 stanovnika.

Njemci najavljuju da će sistem za tretman otpadnih voda biti izgrađen po najvišim ekološkim standardima. Prvi stepen čišćenja je tzv. “mehanika”, nakon čega dolazi biološko čišćenje da bi se iz otpada uklonio fosfor, ugljenik i ugljen dioksid.

Ukoliko projekat ne bude usporen finansijskom krizom, tek krajem naredne decenije konačno bi se moglo očekivati da neprečišćene kanalizacione vode duž Budvanske rivijere prestanu zagadjivati Jadransko more.

TRUJEMO JADRAN DO 2020.

Sudeći po analizama koje redovno objavljuju nadležne institucije, reklo bi se da imamo jedno od najčišćih mora. Zaboravljamo, medjutim, da se otpadne vode cijelog Crnogorskog primorja izlivaju direktno u dubine Jadrana.

U Budvi je zato najavljen projekat koji bi trebao da u naredne dvije godine obezbijedi prečišćavanje otpadnih voda za oko 150,000 ljudi.
Savremenim postrojenjima, nakon mehaničkog, otpadne vode će biti i biloški tretirane, pa tako dobijena voda prema evropskim standardima neće zagadjivati more. Izgradnja postrojenja u Budvi biće završena 2011. i imaće kapacitet za 90,000 stanovnika. Slijediće postrojenja za SV.Stefan (10,000), Reževiće (3,000), Buljarice i Petrovac (27,000).

Cijena izgradnje cjelokupnog sistema za prečišćavanja otpadnih voda u Budvi koštaće 85 miliona EUR, a nakon izgradnje njegove druge faze 2020. godine, postrojenja će opsluživati 220,000 ljudi. Sistem će graditi, a potom njime i gazdovati tokom trideset godina njemačka firma WTE.

ALGE UBICE

Nakon što je na Crnogorskom dijelu Jadrana proteklih godina svoje kolonije nastanila zloglasna alga nazvana “Tumor Mediterana” (Caulerpa racemosa), Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita upozorio je ovih dana na širenje alge taksifolija “Caulerpa taxifolia”, koja bespovratno uništava Jadransko podmorje, mijenjajući njegov ekosistem.
Na Hrvatskom primorju su kao njena staništa evidentirana podmorja Starogradskog zaliva (Hvar), Malinska (Krk) i Barbatski kanal, (blizu Raba), nakon što je ta tropska alga, porijeklom iz Karipskog i Indijskog mora, uvezena za evropske akvarijume prije četrdeset godina. Naučnici objašnjavaju da je alga benigna u svom originalnom tropskom staništu, ali se nakon prilagodjavanja nižim temperaturama Sredozemnog mora pretvorila u destruktivni mutant koji uništava organizme u svojoj okolini.
Podsjetimo, kolonije rodjake ove alge, tzv. Tumora Mediterana, ranije su registrovane i u Crnogorskom podmorju – u uvalama Veslo, Mirište, Žanjice i kod ostrva Sveti Nikola. Ova alga se širi santimetar dnevno, mijenjajući sastav eko sistema jer se ribe povlače sa tog prostora, a ostali biljni i životinjski svijet nestaje, kažu u kotorskoj Biologiji mora. Iako su lokacije kolonija objavljeni prije tri godine, danas nema zvaničnih podataka o tome koliko se Tumor Mediterana proširio Crnogorskim podmorjem. (Foto: ec.eu)

PTIČJI AERODROM

Od oko 500 ptičjih vrsta, koliko je do sada registrovano u Evropi, više od 40 odsto je ugroženo. U Crnoj Gori je registrovano oko 380 vrsta, od čega više od 40 odsto nema zadovoljavajući status jer nisu trajno zaštićene, upozorava ornitolog i član komisije za vrste Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN) Darko Saveljić.

Tokom poslednje decenije, u Cnoj Gori je zaštićen Arboretum (botanička bašta porodice Kovačević u Grahovu), Trebjesa, Tivatska solila i Prokletije, što je jako malo, kaže Saveljić, dodajući da je samo 10-tak posto zaštićene teritorije u ekološkoj državi – jako mali procenat.

“Slovenija, koja nije ekološka država, ima po strožijim standardima zaštićeno 35 odsto teritorije, a i po ostalim standardima se prije može nazvati ekološkom državom nego Crna Gora”.

Međunarodni autoritet za zaštitu ptica BirdLife International je u svjetski program zaštite područja od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA), na svoju mapu uvrstio Skadarsko i Šasko jezero, te Ulcinjsku solanu, jer 90 odsto ptica na Skadarskom jezeru, koje se smatra za “evropski ptičji aerodrom”, ne pripada samo Crnoj Gori nego cijeloj Evropi”, podsjeća Saveljić, i dodaje da je Evropa taj spisak 2001. godine proširila na Durmitor i Biogradsku goru.

Očekuje se da će IBA proširiti svoja ornitološka ispitivanja na Kanjon Morače, Visitor, Komove, Kučke planine, Pivsku visoravan, Goliju i dolinu rijeke Zete.

Kao zanimljivost koja govori o tome koliko važnosti očuvanju ptičjih vrsta pridaju u Evropi, Saveljić za Vijesti navodi primjer Kraljevskog društva za zaštitu ptica Velike Britanije koje ima više od 1.200 zaposlenih i milion članova. “Članarina je 30 funti što znači da imaju godišnji budžet koliki nema nijedno crnogorsko ministarstvo“, kaže Saveljić.

ZATVOR ZA DIVLJE GRADITELJE

Za divlju gradnju u Lipcima, na obali Boke kotorske, osudjene su četiri osobe – vlasnik firme “Tani” Ranko Radulović osudjen je na četiri mjeseca zatvora za protivpravno zauzimanjE zemljišta, uništenje i oštećenje prirodnog dobra u Lipcima.

Šef gradilišta Miloš Marković je za ugrožavanje životne sredine I osuđen na uslovnu kaznu od tri mjeseca, a uslovno na po šest mjeseci zatvora osuđeni su bivši rukovodilac Službe za planiranje Rajko Radulović i inspektorka za vodoprivredu Biljana Jončić. Advokati osuđenih najavili su žalbe na presudu.

Podsjetimo, prošle godine su radnici firme Tani više od dva mjeseca rušili brdo u Lipcima, a šut i kamenje prosipali u more gdje je napravljen Onasip od preko 6,000 kvadrata. Nadležni su reagovali tek nakon medijskog i pritiska nevladinog sektora, i tek kada je ogromna ekološka šteta učinjena jednom od zvanično najljepših zaliva svijeta.(foto:radio Kotor)

SPASIMO MASLINE

Udruženje maslinara Budve pozvalo je graditelje na Budvanskoj rivijeri da ne uništavaju stoljetne maslinjake, jer je samo tokom Prethodnih nekoliko godina posječeno oko 5,000 hiljada maslinovih stabala, od kojih su neka imala i preko 700 godina. Najviše stabala uništeno je u Miločeru, na Medinovom kršu u Petrovcu i na rtu Zavala.

Udruženje „Maslinada“ apelovalo je na graditelje da stabla koja se ne uklapaju u njihove planove prenesu na drugo mjesto i ponovo ga zasade.

Budvanski maslinari su od Jaza do Buljarice zasadili oko 5,000 novih maslinovih stabala tokom prethodnih pet godina, ali ih je mnogo više od toga posječeno.

150 članova “Maslinade” održava oko 10,000 maslina, što je četvrtina od ukupnog broja stabala koliko ih je ostalo na rivijeri.

Poredjenja radi, prije II Svjetskog rata na Budvanskoj rivijeri je bilo oko 200,000 stabala.