KINESKI STARI GRAD

Osim klima uredjaja, sijaset reklama, eloksirane bravarije i divlje gradnje, Stari grad Budva se sada može podičiti i kineskom tradicijom vidljivom iz aviona. Najpoznatiju vizuru grada starog više od dva milenija, danas krasi ogromna reklama kineskog restorana, koja je u fokusu svake turističke fotografije snimljene s rive.

Podsjetimo, Stari grad je urbanistička cjelina zaštićena zakonom, što na papiru znači da se slične intervencije ne bi mogle dogoditi u civilizovanom okruženju i zemlji koja štiti svoju kulturno-istorijsku baštinu.

GRAD ŠANKOVA
Ljetnji šankovi su već nekoliko godina najvažnije obilježje Budve – važniji su od starogradskih zidina na koje se naslanjaju, važnije od glavnog gradskog trga čija je mediteranska širina nestala pred zguranim barskim stolicama i pokretnim stolovima. Zarad šankova i nečije bahatosti siječe se stoljetno drveće i ismijava spomen bista narodnog heroja. I najnovije, spomen ploča u znak zahvalnosti svima koji su svojim doprinosima obnovili Stari grad danas koristi vlasnicima šankova kao podloga za saksiju.

ČIJI JE NAŠ BEDEM?

Ulaz na srednjevjekovni bedem Starog grada ispod Citadele je zaključan, a njegov obilazak je moguć samo od glavnih vrata, no ni to ne preporučujemo osjetljivima jer je taj dio zakonom zaštićenog spomenika kulture gotovo pretvoren u javni wc.

Na naše pitanje u Turističkoj organizaciji zašto ove godine nije moguće turistički obići bedem, makar uz plaćanje ulaznice kako je to bio slučaj prethodnih par godina, rečeno nam je da je taj projekat bio u nadležnosti TOB Co, firme koja se gasi.

U medjuvremenu, uz domaći primitivan odnos prema kulturnoj baštini, bedem je osim javnog wc-a dijelom postao i medij za kreativno ispoljavanje gostujućeg primitivizma.

TEROR ZAKUPACA

Osim što gotovo niko od zakupaca plaža ne poštuje zakon i ne izdvaja polovinu zakupljenog prostora za posjetioce koji ne žele koristiti plažni mobilijar, sve češće ističu zabranu unošenja sokova, sendviča i sl.

Jedino nije rečeno kakva je kazna? Izbacivanje sa plaže? Ali pristup je svim plažama po zakonu slobodan.

Da li ovo znači da zakupci plaža imaju pravo da kontrolišu što nosimo u torbi za plažu, ili da vegeterijancima propisuju da moraju jesti samo ono što je na plažnom meniju?

Jasno je da zakupci žele svesti konkurenciju na minimum, pa je i logično da na zakupljenoj površini nema konkurentske prodaje jela i pića. Ali natpisi kojima se zabranjuje pravo na izbor i pravo na unošenje sendviča, vode ili sokova nije legalno, a ni produktivno.

VJEROVALI ILI NE

…ovo je Jadranska magistrala ispred (za sada) jedinog hotela koji ima pet zvjezdica na Budvanskoj rivijeri. Dje god da je, dovodi u pitanje bezbjednost učesnika u saobraćaju i pješaka na jednoj od najprometnijih putnih pravaca tokom ljeta.

No, niko od opštinskih ili državnih institucija ne nalazi za potrebno da inicira saniranje ove crne saobraćajne tačke.
Ko bi trebao odgovarati za ovakvo “planiranje” i po kom zakonu se ovakva ulica može prihvatiti kao bezbjedna? Javite nam ako znate…

NEKADA LUNGO MARE, DANAS BUVLJA PJACA

Ovo su neki od svakodnevnih prizora duž Slovenske plaže koja je najbolji odraz manjka turističke strategije i potvrda da nadležne inspekcije i grad svojim nečinjenjem generiraju crno turističko tržište.

ČIJE JE NAŠE DOBRO?

Iako je pojas morskog dobra u svojini gradjana države Crne Gore, sve manji dio ionako prostorno male obale nam je pristupačno. Nakon što je jedna od najljepših plaža na Budvanskoj rivijeri betonirana, njen maslinjak uništen, a do njenih valova stigao beton Zavalinih gradjevina, najnovijim potezom je ogradjen i pogled na nekadašnju plažu Guvance.

OŽILJCI OBALE

Evo još nekoliko primjera devastacije Crnogorske obale – fotografije su snimljene od Oblatna do Ponte Vesla i Žanjica.

TURISTIČKA PONUDA

Jun je pokazao da će ovo ljeto biti nalik prošlim. Reklamiramo se kao metropola, a od svega osta’ pola. Najljepše i najduže lungo mare opet je buvlja pjaca – ima svega, od donjeg veša do ikona, od kineskih suvenira do porno filmova. Buka, gužva i narodnjaci. No ako je maj počeo majmunima, jun je obogaćen zmijama: i ovo je slika turističke Budve.

POČINJE VAŠAR

Majska šetnja duž budvanske obale nagovještava novu turističku sezonu sa starim problemima. Biće nesnosne buke (koju već sada stvaraju ekskurzije smještene u Slovenskoj plaži), cvjetaće crno tržište (već su se za mjesto izborili prodavci bofl robe koji je prodaju iz gepeka), a bez ikakve kontrole svako će moći zloupotrebljavati ime Budve i Crne Gore kako bi zaradio – o tome govori ova fotografija koja je snimljena na najprometnijem dijelu šetališta Slovenska obala, u privremenom objektu koji prodaje majice sa raznim neukusnim porukama. Ova sa srednjim prstom u ime Crne Gore dočekuje goste sa “dobrodošli”.

MAJMUNSKA POSLA

Nagovještajem sezone Budva postaje odredište i onih koji za brzu zaradu iskorištavaju životinje. Nakon pitona od preko devet kila čije je fotografisanje jedan Subotičanin na najpromjetnijem šetalištu naplaćivao pet EUR poslednjih godina, sa prvim turistima se sada pojavljuju ljudi koji naplaćuju fotografisanje djece sa raznim životinjama, načešće donesenim sa egzotičnih destinacija. Osim što je riječ o nelegalnom poslu koji se odvija godinama na očigled svih u centru grada, ova vrsta „turističke ponude “ bi se u nekim zemljama kaznila kao mučenje životinja.

MOŽE LI SE BETONIRATI MORE?

Standardi evropskih država u kojima se vodi računa o održivom razvoju propisuju zaštitu obale i time što se gradnja ne dozvoljava na odredjenoj udaljenosti od mora. Mi idemo u drugom smjeru-ako je moguće betonirati pjenu od mora. Ovo je nekada idilično ribarsko mjesto Rafailovići. Danas urbanističko ruglo i primjer kako nezajažljivost i neznanje uništavaju održivi razvoj na Crnogorskom primorju.

ODRŽIVI TURIZAM?

Obala nekada elitne uvale Perazića do kod Petrovca već sedam godina je uzurpirana gradjevinskim radovima na mjestu nekadašnjeg hotela As, koji kao da nemaju kraja. Silna obećanja o petnaest spratova elitnom hotelu, sportsko-rekreativnim sadržajima i spa centru pretvorena su u deponiju gradjevinskog materijala i šuta koji prekriva plažu i okolne uvale, te onemogućava pristup i korišćenje morskog, odnosno javnog dobra. Investitor je ruska kompanija Njega turs koja je kupila As za 2,2 miliona EUR, ali uz obavezu da u novi objekat uloži 11,2 miliona.

neKULTURA STANOVANJA

Poslednjih godina je odsustvo kulture stanovanja u našem gradu vidljivo na svakom koraku. Tako se s jeseni gradska naselja pretvraju u pilane kojima se uništavaju preostali zeleni djelići zajedničkog prostora. Najočigledniji primjer možete vidjeti u ulici Veljka Vlahovića: tu se istovaraju i cijepaju drva za ogrjev, pa čuvaju u stogovima prekrivenim najlonom i kamenjem. Ogrjev na drva nije zabranjen, ali je Odlukom o komunalnom redu zabranjen istovar materijala na zelenim površinama. Podsećamo da je zelenilo u ovoj ulici sadjeno i njegovano decenijama, ne samo od strane gradskog zelenila već i samih gradjana. No, niko ne reaguje – ni susjedi, ni Zelenilo, ni inspekcija.

BUDVANSKI URBANIZAM

Ovo je još jedna slika neprimjerene gradnje u Budvi. Ako se zanemari estetika, da li se razmišljalo na primjer o statici zgrade koja je stara preko trideset godina, veoma oronula, a nalazi se na trusnom području? Stanari odgovaraju – važno je da će dobiti okrečenu fasadu…

LJEPŠE JE BEZ HLADA

Nakon što su godinama nezakonito, ali i bez reakcije nadležnih, privatna lica zabranila slobodan prilaz tvrdjavi Arza, njenim plažama i sekama do čijeg morskog dobra vodi javni put, ovog ljeta je moguće obići tvrdjavu u obliku trolista. Mnogi koji su to učinili, medjutim, pokajali su se, jer su se uvjerili da je prirodni ambijent ovog dijela obale nepovratno uništen. Ovo su slike tvrdjave Arza snimljene jula 2009. i 2010. Podsjetimo, 2002. je rusko-srpsko-crnogorska firma kupila preko 100,000 kvadrata zemlje na ovom dijelu Luštice, a njihove gromoglasne najave o milionskim ulaganjima u turizam ostala su samo obećanja.

STOP RIBANJU DINAMITOM!

Na Crnogorskom primorju je sve učestalije nezakonito ribanje dinamitom koje je prijetnja kupačima, roniocima, ali i ekologiji mora. NVO mreža „Natura2000 infor centar“ kao primjer navodi da je sredinom jula, hercegnovski ronilac na području Luštice (lokacija Ponta Veslo), naišao na neeksplodirani dinamit veličine male lopte, zamotan bijelom selotejp trakom. Riječ je o još jednom od sve učestalijih primjera nedozvoljenog i opasnog ribanja dinamitom, kojim se ilegalno služe željni bogatog ulova na brzinu. Ova pojava u crnogorskom Jadranu nije skorijeg datuma, ali upravo zbog toga je potrebno konačno stati na kraj nezakonitom i opasnom izlovljavanju koje ugrožava ljudske živote i pustoši podmorje. Osim direktne opasnosti po ronioce, kupače i plovila, ribanje dinamitom i na posredan način utiče na ugrožavanje prirodne sredine jer uništava ekologiju mora. Podsjećamo da ribanje dinamitom i posjedovanje eksploziva podliježe krivičnim prijavama, no kako zakon predvidja da se počinioci mogu procesuirati tek nakon što su uhvaćeni na djelu, apelujemo na nadležne u Ministarstvu unutrašnjih poslova, u inspektoratu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ali i na ribare koji rade zakonito da zajedno učine više na suzbijanju ove opasne pojave koja se odvija na moru, ali se sprječava na kopnu. NVO Mreža “Natura2000 info centar” poziva odgovorne da pojačaju sigurnosnu zaštitu i kontrolu na moru, preduzmu konkretne akcije, sankcionišu prekršioce zakona i objavljuju njihova imena.

PARKING U MASLINJAKU

U mnogim mediteranskim zemljama maslinjaci su zakonom zaštićeni od devastacije i sve više se koriste kao atrakcija za promociju ekoloških vrijednosti jedne zemlje kroz turističke obilaske ili organizovanje izletničkih tura, čak i vjenčanja u hladu “svetog drveta”. U Crnoj Gori, medjutim, brojni maslinjaci nestali su u stihiji betonizacije priobalnog područja. Slika koju smo zabilježili na poluostrvu Luštica, u uvali Žanjice, rječito govori o tome koliko cijenimo ovo mediteransko drvo i kako promišljamo njegovu vrijednost, u ekološkom ali i turističkom smislu:

ČUVAJMO JADRAN!

Evo jednog pozitivnog primjera navikavanja na nova pravila odlaganja otpada. Na budvanskoj Pizani zabilježili smo dobar primjer uskladjivanja poslovanja porta sa standardima selektiranja otpada. Ovo su kontejneri koji bi se trebali naći na svim lokacijama gdje se sidre nautičari, kako velikim lukama, tako i manjim sidrištima. Prema medjunarodnim standardima odvajanje otpada obavezno je za mašinska ulja, njihova plastična pakovanja, otpadne boje, baterije, i sl.

SVETAC I KOKA KOLA

Koliko cijenimo sopstveno kulturno-istorijsko nasljedje, ali i koliko promišljamo oblikovanje turističkog proizvoda za evropsko tržište pokazuju mnogi primjeri nemara i degradacije mediteranske baštine u primorskim gradovima. Katedrala Sv. Tripuna u Kotoru je najpoznatija katedrala u Crnoj Gori i najstarija na istočnoj obali Jadrana. Ljepotu njenog jedinstvenog trga medjutim već godinama ruži plastična tenda obližnjeg lokala. Iz kojeg god ugla da pokušate fotografisati ovu gradjevinu, uz zvonik Sv.Tripuna i kotorske bedeme umetne se reklama za piceriju i koka-kolu.

PARKING NA PLAŽI

Na Slovenskoj plaži pored skakaonice sredinom juna smo snimili ove automobile parkirane na samoj plaži; s obzirom da je u blizini česma i da su automobili otvoreni čini se da ih vlasnici pripremaju za pranje. Automobilske tablice su ruske i domaće registracije, no vlasnike nismo pronašli u blizini. Da ih zamolimo da nas prebace do Školja. (foto: 13. jun)

KAMP U SMEĆU

Nekada jedan od najljepših kampova na Crnogorskom primorju dočekuje ove godine junske turiste zatrpan smećem. Uz sami put koji vodi do jedne od najljepših plaža Budvanske rivijere, gomile smeća izgleda ne smetaju kamperima, ali ni vlasnicima prodavnica i ugostiteljskih lokala u blizini.

SMEĆE U RAJU

Ovo su januarske slike iz pješačkog raja brda Vrmac – smeće ruži prekrasne vidike koji sa bokeljskog hrbata sežu od Kotora, Perasta i Tivta do Lovćena i Jaza. Iako u podnožju brda postoji deponija namijenjena krupnom otpadu, smeće je dopremljeno na vrh i iskipano tik pored puta; iako dostupno komunalnoj službi, izgleda nije u ničijoj nadležnosti.

Evo i primjera iz okoline izvorišta rijeke Škurde, uz jedan od najposjećenijih turističkih pravaca od nacionalnog parka Lovćen ka moru. Dovoljno je da bacite pogled sa neke od kotorskih serpentine pa da ugodjaj jednog od najljepših zaliva svijeta naruže gomile iskipanog smeća.

SLOVENCI ZA PRIMJER

Veliki broj maslinjaka na Budvanskoj rivijeri je uništen neplanskom gradnjom i urbanističkim haosom, a samo za protekle četiri godine posječeno je oko 5.000 maslina, objavilo je  Udruženje „Maslinada“ iz Budve. I dok gradjevinari korijene maslina starih preko vijek prodaju po Podgorici za 10,000 EUR, naši eko reporteri bilježe rijedak primjer civilizovanog odnosa prema životnoj sredini i prema drvetu koje se zbog svoje vrijednosti oduvijek zvalo “svetim”. Slovenački HIT koji gazduje hotelom Maestral, u svom okruženju sačuvao je osamdeset četiri stabla maslina i zasadio još dvadeset pet. Nakon što su prije nekoliko sedmica otpočeli radove na dogradnji hotela, stabla maslina koja su rasla na prostoru dogradnje nisu uništili, već iskopali i presadili u krugu hotela.

ČIJE JE NAŠE DOBRO?

Ruska firma Metropol, koja je od beogradskog Putnika kupila ostrvo Sv.Marko kod Tivta, odustala je, nakon protesta dijela javnosti, od betoniranja mora, odnosno nasipanja tunje za gradnju. Ali, ne odustaju od ideje da zabrane pristup plažama i obali ostrva koji su u Morskom, tj.javnom dobru.

Aleksej Rudenko, koordinator izgradnje na ostrvu, nije htio da odgovori na naše pitanje da li će prilaz ostrvskim plažama biti slobodan, ali kaže da će se to dogovoriti sa JP Morskim dobrom, na «obostrano zadovoljstvo». Poznavaoci prilika u Tivtu kažu da to znači da će slobodan pristup biti dozvoljen na veoma malom dijelu ostrva i to sa astronomskom cijenom, koju će moći priuštiti tek pojedinci. Ukoliko se to ostvari, gradjani Crne Gore ostaju bez još 4 kilometra obale. Rusi najavljuju da će na ostrvu graditi hotel sa šest zvjezdica, uz nekretnine za tržište u obliku 70 vila. Očekuju da počnu izgradnju nakon što do kraja godine Vlada odobri Nacrt državne studije o lokaciji za ostrvo.

ZBOGOM GUVANCE

Crna Gora je još 2008. godine potpisala Barselonsku konvenciju kojom se obavezuje da zabrani izgradnju na manje od 100 metara od obale. Medjutim, potpis još uvijek nije ratifikovan, pa se dalo dovoljno vremena za ubrzano betoniranja obale. Najočitiji primjer nalazimo na plaži Guvance, jednoj od nekada najljepših budvanskih plaža, sa maslinjakom u zaledju i najljepšim zalascima sunca s pogledom na Stari grad. Bilo nekad. Danas je prekriva beton koji se spustio preko maslinjaka do pjene od mora.

BETONJERKA U STAROM ULCINJU

Da je kulturno-istorijska baština Crnogorskog primorja nagrižena urbanističkom devastacijom dokazuje i Ulcinj. Jedan od najstarijih gradova na Jadranu, koji datira iz V vijeka prije nove ere, umjesto čuvara blaga neprocjenjive vrijednosti danas ima lik prigradskog naselja izraslog na milenijskom kamenu; kamene kuće su neplanski nadogradjene i često okovane eloksiranom bravarijom, a ne preza se ni od novogradnje iz temelja. Par primjera: na ulazu sjeveroistočnih vrata izgradjena je česma Rotarijanaca, a na jednom od najljepših vidikovaca, niče gradjevina koji Ulcinjani zovu «betonjerka».

OŽILJCI GRADA

Izuzetno vrijedno kulturno-istorijsko nasljedje Starog grada Budve naruženo je brojnim klima uređajima, postavljenih bez ikakvog reda. Gotovo na svakoj kamenoj kući ugradjeno je po nekoliko klima i to sa pročelja zgrada, okrenutih glavnoj ulici, a sa starogradskih zidova se prepliću plastična crijeva i posude iz kojih curi kondenzovana voda. I razvijene sredine koriste klima uredjaje, ali uz pravila kulturne zaštite koja se striktno primjenjuju posebno u vrijednim istorijskim cjelinama, gdje se rashladni uredjaji postavljaju u bočnim prolazima i dvorištima, tako da ne ruže fasade.

MISLITE SOLARNO

Iako Budva ima sve preduslove za korišćenje solarne energije, tek na pojedinim krovovima nalazimo njene kolektore. Solarna energija je u svijetu sve popularnija kao obnovljiv izvor energije koji ne izaziva zagadjenje okoline. Na ovaj način se dobija 75% godišnja potrošnje energije za toplu sanitarnu vodu, štedi potrošnja i smanjuje godišnja emisija CO2 do 1 tone po domaćinstvu. Jedna od prednosti korišćenja solarne energije je isplativost: gotovo nijedna investicija u privatnom okruženju ne donosi povrat novca kao solarni sistem. Jeste li se ikada zapitali koliki je povrat investicije u automobil, klima uređaj ili bilo koji drugi uređaj u domaćinstvu? Kako rastu cijene energenata tako rastu i troškovi za njihovo održavanje. Solarna energija vam je na dlanu, obnovljiva je, štedljiva i čuva životnu sredinu.

ČEMU SLUŽE BALKONI?

5+

Na Slovenskoj plaži bilježimo pozitivan primjer korporativnog odnosa prema okruženju-dio hotelskog zaledja oplemenjen je nedavno sadnicama masline. Desetak stabala biće tako jedini mali maslinjak u širem centru grada.