SMEĆE U RAJU

Ovo su januarske slike iz pješačkog raja brda Vrmac – smeće ruži prekrasne vidike koji sa bokeljskog hrbata sežu od Kotora, Perasta i Tivta do Lovćena i Jaza. Iako u podnožju brda postoji deponija namijenjena krupnom otpadu, smeće je dopremljeno na vrh i iskipano tik pored puta; iako dostupno komunalnoj službi, izgleda nije u ničijoj nadležnosti.

Evo i primjera iz okoline izvorišta rijeke Škurde, uz jedan od najposjećenijih turističkih pravaca od nacionalnog parka Lovćen ka moru. Dovoljno je da bacite pogled sa neke od kotorskih serpentine pa da ugodjaj jednog od najljepših zaliva svijeta naruže gomile iskipanog smeća.

SLOVENCI ZA PRIMJER

Veliki broj maslinjaka na Budvanskoj rivijeri je uništen neplanskom gradnjom i urbanističkim haosom, a samo za protekle četiri godine posječeno je oko 5.000 maslina, objavilo je  Udruženje „Maslinada“ iz Budve.

I dok gradjevinari korijene maslina starih preko vijek prodaju po Podgorici za 10,000 EUR, naši eko reporteri bilježe rijedak primjer civilizovanog odnosa prema životnoj sredini i prema drvetu koje se zbog svoje vrijednosti oduvijek zvalo “svetim”.

Slovenački HIT koji gazduje hotelom Maestral, u svom okruženju sačuvao je osamdeset četiri stabla maslina i zasadio još dvadeset pet. Nakon što su prije nekoliko sedmica otpočeli radove na dogradnji hotela, stabla maslina koja su rasla na prostoru dogradnje nisu uništili, već iskopali i presadili u krugu hotela.

ČIJE JE NAŠE DOBRO?

Ruska firma Metropol, koja je od beogradskog Putnika kupila ostrvo Sv.Marko kod Tivta, odustala je, nakon protesta dijela javnosti, od betoniranja mora, odnosno nasipanja tunje za gradnju. Ali, ne odustaju od ideje da zabrane pristup plažama i obali ostrva koji su u Morskom, tj.javnom dobru.

Aleksej Rudenko, koordinator izgradnje na ostrvu, nije htio da odgovori na naše pitanje da li će prilaz ostrvskim plažama biti slobodan, ali kaže da će se to dogovoriti sa JP Morskim dobrom, na «obostrano zadovoljstvo». Poznavaoci prilika u Tivtu kažu da to znači da će slobodan pristup biti dozvoljen na veoma malom dijelu ostrva i to sa astronomskom cijenom, koju će moći priuštiti tek pojedinci. Ukoliko se to ostvari, gradjani Crne Gore ostaju bez još 4 kilometra obale.

Rusi najavljuju da će na ostrvu graditi hotel sa šest zvjezdica, uz nekretnine za tržište u obliku 70 vila. Očekuju da počnu izgradnju nakon što do kraja godine Vlada odobri Nacrt državne studije o lokaciji za ostrvo.

ZBOGOM GUVANCE

Crna Gora je još 2008. godine potpisala Barselonsku konvenciju kojom se obavezuje da zabrani izgradnju na manje od 100 metara od obale. Medjutim, potpis još uvijek nije ratifikovan, pa se dalo dovoljno vremena za ubrzano betoniranja obale. Najočitiji primjer nalazimo na plaži Guvance, jednoj od nekada najljepših budvanskih plaža, sa maslinjakom u zaledju i najljepšim zalascima sunca s pogledom na Stari grad. Bilo nekad.
Danas je prekriva beton koji se spustio preko maslinjaka do pjene od mora.

BETONJERKA U STAROM ULCINJU

Da je kulturno-istorijska baština Crnogorskog primorja nagrižena urbanističkom devastacijom dokazuje i Ulcinj. Jedan od najstarijih gradova na Jadranu, koji datira iz V vijeka prije nove ere, umjesto čuvara blaga neprocjenjive vrijednosti danas ima lik prigradskog naselja izraslog na milenijskom kamenu; kamene kuće su neplanski nadogradjene i često okovane eloksiranom bravarijom, a ne preza se ni od novogradnje iz temelja. Par primjera: na ulazu sjeveroistočnih vrata izgradjena je česma Rotarijanaca, a na jednom od najljepših vidikovaca, niče gradjevina koji Ulcinjani zovu «betonjerka».

OŽILJCI GRADA

Izuzetno vrijedno kulturno-istorijsko nasljedje Starog grada Budve naruženo je brojnim klima uređajima, postavljenih bez ikakvog reda. Gotovo na svakoj kamenoj kući ugradjeno je po nekoliko klima i to sa pročelja zgrada, okrenutih glavnoj ulici, a sa starogradskih zidova se prepliću plastična crijeva i posude iz kojih curi kondenzovana voda. I razvijene sredine koriste klima uredjaje, ali uz pravila kulturne zaštite koja se striktno primjenjuju posebno u vrijednim istorijskim cjelinama, gdje se rashladni uredjaji postavljaju u bočnim prolazima i dvorištima, tako da ne ruže fasade.

MISLITE SOLARNO

Iako Budva ima sve preduslove za korišćenje solarne energije, tek na pojedinim krovovima nalazimo njene kolektore. Solarna energija je u svijetu sve popularnija kao obnovljiv izvor energije koji ne izaziva zagadjenje okoline. Na ovaj način se dobija 75% godišnja potrošnje energije za toplu sanitarnu vodu, štedi potrošnja i smanjuje godišnja emisija CO2 do 1 tone po domaćinstvu. Jedna od prednosti korišćenja solarne energije je isplativost: gotovo nijedna investicija u privatnom okruženju ne donosi povrat novca kao solarni sistem. Jeste li se ikada zapitali koliki je povrat investicije u automobil, klima uređaj ili bilo koji drugi uređaj u domaćinstvu? Kako rastu cijene energenata tako rastu i troškovi za njihovo održavanje. Solarna energija vam je na dlanu, obnovljiva je, štedljiva i čuva životnu sredinu.

ČEMU SLUŽE BALKONI?

5+

Na Slovenskoj plaži bilježimo pozitivan primjer korporativnog odnosa prema okruženju-dio hotelskog zaledja oplemenjen je nedavno sadnicama masline. Desetak stabala biće tako jedini mali maslinjak u širem centru grada.