EEA je dala i konkretan primjer time što je fasadu svoje zgrade prekrila sa 5,000 biljaka u obliku evropskog kontinenta. Time želi poručiti da urbanizacija ne mora nužno biti prijetnja biodiverzitetu u gradovima.

Od nastanka života na zemlji, biljke i životinje su tijesno povezane sa svojim prirodnim staništima. Održanje tih vrsta ne zavisi samo od njihove sposobnosti da se adaptiraju već i da kohabitiraju. Gradovi, kao stanište mnogih vrsta, predstavljaju ekosistem u kojem žive tri četvrtine Evropljana, pa ljudska djelatnost, prije svega trošenjem prirodnih resursa, prouzrokuje do sada najveću prijetnju globalnom biodiverzitetu.

Kada ocjenjuju kvalitet života u gradovima, Evropljani medju najvažnijim kriterijumima izdvajaju količinu zelenih površina koja im je na raspolaganju za rekreaciju i odmor, pa stručnjaci pri razmatranju povećanja zelenih površina u urbanim centrima sve više “razmišljaju vertikalno”.

Vertikalni vrtovi nisu nov koncept ali je danas njihova funkcija složenija nego nekada. Viseći vrtovi Babilona su vjerovatno bili izgradjeni kako bi se dobilo više hrane i uljepšao izgled, ali se danas koriste i za izolaciju zgrada, apsorbciju buke i smanjenje prašine. Ovo su samo neki od primjera evropskih “visećih vrtova”.

Mora i okeani pokrivaju danas više od polovine površine Evropske Unije, a morski ekosistem je postao jednako važan ne samo kao ekološki, već i ekonomski resurs. Ipak, ljudskom djelatnošću taj ekosistem je ugrožen, prije svega zagadjenjem uzrokovanim lošim kanalizacionim i sistemima otpadnih voda, prekomjernim izlovljavanjem, klimatskim promjenama, pojačanom kisjelošču mora i širenjem invazivnih vrsta. Promjene temperature mora i učestalosti vjetrova, koji su krucijalni za morske struje, poremetili su ritam migracija riba koje trebaju specifične uslove, odredjene temperature kao i količinu hrane kako bi imali dovoljno vremena za mriješćenje.

Jer, ribe su u toplijem moru uhvaćene u škripac – da bi se adaptirale, njihov metabolizam se ubrzava. Rastu brže, iako prosječno dostižu manju veličinu, a za svoj brži metabolizam trebaju više hrane i više kisjeonika. No, kisjeonika je manje zbog povećane temperature mora, i tu se krug zatvara. Klimatske promjene takodje mijenjaju salinitet i kisjelost morske vode, čiji uticaj može biti katastrofalan. To uključuje nestanak koralnih grebena, širenje invazivnih vrsta i oboljenja medju morskim organizmima, gubitak glavnih predatora, i konačno – kidanje morskog lanca ishrane.Dodajmo tome i neograničeno izlovljavanje ribe koje je u Evropi dostiglo alarmantne razmjere: gotovo devet od deset ribolovnih područja u sjeveroistočnom Atlantiku, na Baltiku u Mediteranu su toliko izlovljena da gube reproduktivni kapacitet. Globalno je konzumacija ribe više nego dvostruko porasla od 1973., svjetski prosjek je 17 kg, a šampioni potrošnje su USA, Kina i Kanada sa oko 25 kg godišnje po konzumentu. Prosječan Evropljanin godišnje konzumira 21 kg ribe, a po zemljama ta brojka varira od 4 kg u Rumuniji, do 57 kg u Portugalu. Da bi se zadovoljile potrebe evropskog tržišta, dvije trećine ribe se uvozi, zato Evropljani itekako imaju uticaj na tržište ribe i akvakulture širom svijeta.

Zbog svega navedenog, morske oblasti se sve više uključuju u zaštićene zone Natura2000, ali još uvijek nedovoljno brzo jer je za njih neophodna medjudržavna saradnja. Do decembra 2009. je za zaštićene zone nominovano oko 2000 lokacija koje se prostiru na oko 167 000 kvadratnih kilometara, koje su djelimično ili potpuno morske. Državama čije su oblasti uvrštene u zaštićene zone, Habitat direktiva propisuje da svakih 6 godina daju procjenu zaštite statusa habitata i vrsta, uključujući koralne grebene, morske kornjače, sisare i morsku travu.

izvor: European Environment Agency

Kako opštine Kotor, Tivat i Budva nijesu uspjele dogovoriti zajedničku lokaciju za regionalnu deponiju nakon zatvaranja Lovanje prije tri godine, sada za odvoz otpada u Podgoricu godišnje plaćaju oko 5 miliona EUR. U medjuvremenu, Vlada je rješenje ovog problema proglasila javnim interesom i najavila završetak izgradnje regionalne deponije 2011. na lokaciji Trešanjski mlin. Do tada, budvanskom komunalnom preduzeću prijeti finansijski kolaps jer će samo ove godine za odvoz otpada u Podgoricu platiti 2 miliona EUR.

Opština Budva je u medjuvremenu potrošila puno vremena i sredstava u pripremi izgradnje spalionice na Brajićima, koja je u februaru i zvanično dobio negativan signal iz Vlade – Budvanima je poručeno da je projekat neisplativ, a u zvaničnom obraćanju nije pomenut njegov ekološki rizičan faktor. Podsjetimo, NVO Nezavisna gradjanska inicijativa upozoravala je na štetnost spalionice po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te pokrenula gradjansku peticiju protiv njene izgradnje. Nakon sto je ministarstvo Opštini uskratilo podršku izgradnji spalionice, pitamo potpredsjednika Milenka Medigovića kako će se riješiti problem otpada na Budvanskoj rivijeri:

“Ako se realizuje projekat Trešanjski mlin, naravno da nećemo raditi na paralelnom projektu. Ali, koliko znam, u Grblju ima protivljenja toj namjeri Vlade, tako da je još neizvjesno hoće li se ostvariti izgradnja regionalne deponije”, kaže Medigović.

Oko 2,500 mještana Grblja, na čijoj se teritoriji nalazi Trešanjski mlin, potpisali su peticiju protiv deponije na Trešanjskom mlinu.

Podsjetimo, Strateškim master planom za upravljanje otpadom predvidjeno je da se do 2014. godine u oblast upravljanja otpadom u Crnoj Gori nvestira oko 120 miliona EUR. U prvoj fazi se najavljuje izgradnja 7 regionalnih sanitarnih deponija.

Za lokaciju plantaže kamenica izabran je Orahovac zbog kvaliteta morske vode koja se u velikoj mjeri miješa sa slatkom.

“Kvalitet vode je jako bitan u procesu uzgoja, a naša istraživanja su pokazala da se u tom dijelu zaliva uliva dosta slatke vode koju donosi rijeka Ljuta. Tako se sa morskom vodom miješaju hranljive materije koje se slivaju iz kraških polja, a za velikih kiša prorade i podzemlje vrulje, pa sve to pogoduje školjkama“, kaže Aleksandar Joksimović iz Biologije mora.

Iako je kamenica autohtona jadranska školjka, u crnogorskom moru nema njene mladji, pa će budući uzgajivač Nevres Djerić dopremiti prvu mladj iz Stona u Hrvatskoj. Za dostizanje konzumne veličine školjkama će trebati od osamnaest do dvadeset četiri mjeseca, a nakon samoodrživosti plantaže, ona će godišnje proizvoditi oko 20,000 školjki. Tehnološki, biće slična onima za uzgoj mušlji, uz kolonije školjki koje će se širiti na buradima-bovama.

U očekivanju prve plantaže kamenice u Crnoj Gori valja se podsjetiti da pionirski koraci u prikupljanju naučne gradje o uzgoju školjki u Boki Kotorskoj pripadaju dr. Jovanu Stjepčeviću koji je sedamdesetih godina sproveo eksperimentalno uzgajanje mušlji i kamenica i o tome napisao doktorsku disertaciju.

Zanimljivosti: * Hrvatski portali objavljuju da se danas u toj zemlji proizvede oko 4 000 tona školjaka, uglavnom dagnji, i oko milion komada kamenica, najviše u Malostonskom zalivu. Kada bi se dosegla planirana proizvodnja od 20.000 tona školjaka, inkasiralo bi se 30 miliona EUR.
* Kamenice se najčešće jedu sirove, a opisuju se i kao jak afrodizijak, dijelom zbog toga što se povezuju sa pričama o Veneri – boginji ljubavi, ali i zato jer su bogate cinkom koji poboljšava nutritivni i zdravstveni status, a time i polni nagon.

No, iako je Crna Gora medju zemljama Mediterana koje obiluju sunčevom energijom (samo Grčka i Kipar imaju veči broj sunčanih sati godišnje), tu prednost koristi u neznatnim procentima. Poredjenja radi, Austrija sa duplo manjim prinosom sunčeve energije koristi je mnogostruko više.

Crnu Goru obasja godišnje oko 1700 kilovata sunčeve energije po metru kvadratnom, što znači da bi se po kvadratu moglo dobiti toliko energije koliko proizvodi 150 litara nafte. Zato ekolozi šaljivo kažu da „ po svakom krovu u Crnoj Gori godišnje padne oko 150 litara nafte“.

Ali, ne samo da ta energija nije iskorišćena, već nam predstavlja problem jer se troše ogromne količine energije za rashladjivanje prostora.

Ipak, ima pomaka u shvatanju da su obnovljivi izvori energija 21. vijeka.
Za objekte sa solarnim kolektorima plaćaće se ubuduće komunalije umanjene za 100 EUR po kvadratnom metru, odlučila je opština Podgorice u pokušaju da stimuliše gradjevinsku struku u korišćenju obnovljivih izvora energije. Posjetimo, Podgorica ima prosječno oko 250 sunčanih dana godičnje.

Glavni grad je odnedavno i potpisnik regionalnog Memoranduma o saradnji kojima se preko GTZ vrši transfer iskustva grada Frajburga (Njemačka) u oblasti zelenih energija, koje bi gradovi regiona trebalo da primijene u standardizaciji evropskih propisa o zaštiti životne sredine.

Besplatna on-line biblioteka namijenjena je javnoj upotrebi kako bi arhitekti, dizajneri i inženjeri mogli da potraže rešenja prirode za svoje projekte. Na primjer: kako različiti organizmi filtriraju vazduh i vodu, ili koriste energiju Sunca. Biblioteka će služiti kompanijama koje koriste biomimikrijske strategije u stvaranju sledeće generacije održivih i efikasnih zgrada. Biomimikrija je dizajnerska disciplina koja traži održiva rešenja korišćenjem obrazaca prirode jer su prošli najteže testove evolucije i vremena.

Suštinska ideja jeste da je priroda već riješila mnoge probleme koji su za nas veoma aktuelni i od presudnog značaja za nastavak vrste: energija, proizvodnja hrane, kontrola klime, netoksična hemija, transport. Sada je arhitektonskom inženjerstvu data prilika da uz pomoć prirode iznadje odgovore na mnoga pitanja održivog razvoja 21. vijeka.

Dokument se sastoji od Direktive o pticama i Direktive o staništima, u čijoj je osnovi stvaranje evropske ekološke mreže područja namijenjenih očuvanju rijetkih vrsta i stanišnih tipova. Cilj mreže je očuvanje više od hiljadu rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta divljih životinja i biljaka, te oko 230 staništa. Do sada je u ekološku mrežu NATURA 2000 uključeno oko 30.000 područja, što je čini najvećom mrežom očuvanih područja na svijetu.

“Proces pripreme i primjene Nature 2000 u svim zemljama je veoma složen jer je potrebno učešće svih zainteresovanih strana u procesu-od ministarstava do vlasnika zemljišta”, kaže Nataša Kovačević iz NVO Green Home, koja je u saradnji sa World Wildlife Fund (WWF) organizovala trening za podizanje kapaciteta nevladinih organizacija u Crnoj Gori o dokumentu Natura 2000.

“Zabrinjava što crnogorska javnost, kao ni crnogorske vlasti, ne shvataju koliko je zahtjevna i složena Natura 2000. Njene granice moraju se odredjivati isključivo naučnim principom. Ne uzimaju se u obzir ekonomski ili socijalni momenti, ali se naravno kasnije uskladjuju”, objašnjava Kovačević.

O složenosti procesa govori primjer Srbije, gdje je pobrojano oko pola miliona vlasnika šuma. Neke od njih biće područja Natura 2000, što znači da će biti odredjenih ograničenja na njihovo korišćenje.

“Kako doći do tih pola miliona ljudi i objasniti im nove principe kojima će morati da se prilagode? Jedino sinergijom nevladinog sektora i zvaničnih institucija”, smatra Duška Dimović, direktorica WWF za Srbiju, koja podsjeća da se oko 30% zakona EU sa kojima se domaća zakonodavstva moraju uskladiti odnosi na životnu sredinu.

Sve zemlje regiona imaju slične probleme u ovoj oblasti – problematični su institucionalni kapaciteti, više njihova brojnost nego stručnost, nedostaju finasije i znanje kako do njih doći. Medjutim, iskustvo se lako preliva izmedju država regiona, jer ih povezuje priroda koja se ne mijenja prelaskom granica.

“Mi smo u istim bio-geografskim regijama, imamo slično zakonodavstvo, dakle lakše ćemo se razumjeti nego recimo sa nekom zemljom iz Sjeverne Evrope. Naša ideja je da pomognemo da nevladine organizacije u Crnoj Gori budu partner u razgovoru sa institucijama kao što su ministarstva i zavodi”, kaže Andrea Štefan iz Zagreba, angažovana u Mediteranskom programu WWF.

Tokom trodnevnih radionica predstavnici članica mreže edukovani su o zakonodavstvu EU u oblasti zaštite prirode, strukturi i modelima izvodljivosti Natura 2000, te mogućnostima za finansiranje projekata i saradnji sa prekograničnim partnerima.

“Većina ljudi kaže to se mene ne tiče. Ali čitava planeta je mreža života i sve što se desi na jednom njenom kraju nekako dodje do nas. Zamislite planetu kao svoju kuću – naravno da vam je stalo što vam se dešava u kući”, poručuju članice mreže Natura 2000.

Iako nauka upozorava da je krajnje vrijeme za novi pristup urbanističkom planiranju, energetskim izvorima i tretmanu otpada, tek nekoliko evropskih centara je učinilo prvi korak u tom pravcu, a epitet lidera Zelenih gradova dobili su Barselona i Malme.

Barselona se sve više oslanja na solarnu energiju, a propis o njenoj primjeni sprovelo je već 50 gradova. Od kada je 2006.godine propis usvojen, u tom gradu je ugradjeno preko 40, 095 m2 solarnih panela, i time ostvarena ušteda od preko 32,000 megavata godišnje. To je dovoljno energije da se obezbijedi snabdijevanje toplom vodom za 58, 000 gradjana.

Švedjani su, s druge strane, izgradili cijeli jedan dio Malmea (Västra Hamnen) u kojem se preko 1,000 domaćinstava snabdijeva obnovljivim izvorima energije.

Ovo su prvi koraci u najambicioznijem ekološkom projektu Evropske Komisije koja želi da do 2020. godine smanji proizvodnju CO2 za više od 20 % . (Izvor: eea.eu/ Foto: public domain)

Kako transport u Evropi potroši 73% goriva i proizvede 25% karbon dioksida, Evropska Unija je odlučila da uloži 5 milijardi EUR za  Inicijativu Zelenog Automobila i podršku razvoju čistih transportnih tehnologija. EurActiv prenosi da se trenutno radi na standardizaciji jedinstvenih električnih priključaka za automobile, kako bi se u svim zemljama Unije obezbijedilo punjenje jednake voltaže.

A koliko se ozbiljno u Evropi shvata značaj nove automobilske tehnologije u zaštiti životne sredine i smanjenja klimatskih promjena, govore inicijative u njenim metropolama: gradonačelnik Pariza Bertrand Delanoë promovisao je hiljade električnih automobila koji se mogu iznajmiti na 200 lokacija u glavnom gradu Francuske. Gradonačelnik Londona Boris Johnson najavio je sličan projekat, kojim će se polovina od oko 8,000 vozila gradskog prevoza zamijeniti električnim automobilima i autobusima. Španija je donijela odluku da do 2014. instalira million električnih priključaka duž svojih autoputeva, dok će Portugal u naredne dvije godine napraviti 1,300 utičnica za elektro-vozila u svojim najvećim gradovima. Planovi Velike Britanije su da se kupci stimulišu sa dotacijama od oko £5,000 kako bi se ohrabrila kupovinu električnih ili hibridnih automobila. I preko okeana se “zeleni transport” vidi kao budućnost autoindustrije: million električnih automobila biće na američkim putevima do 2015, izjavio je predsjednik Barack Obama.

Ipak, lider u ovoj oblasti je trenutno Danska, koja je objedinila svoje akademske i industrijske potencijale kroz projekat EDISON čime priprema novu infrastrukturnu generaciju koja će koristiti električnim automobilima. Za prvu fazu njene primjene izabrano je odstrvo Bornholm sa oko 40,000 stanovnika. Zanimljivo je da se najveći dio energije na ostrvu proizvodi od vjetra. (Foto: Flickr)